Mada je tokom migracione krize 2014/2015. bila pošteđena, Bosna i Hercegovina je od početka 2018. godine postala dio rute ka Evropskoj uniji. Balkanska migraciona ruta se pomjerila ka zapadu zbog strožih pograničnih režima u EU i zemljama u regiji. Od januara 2018. godine, više od 23.000 migranata, među kojima je veliki broj izbjeglica, prošli su kroz zemlju. Većina ih nastoji doći do EU.
Snažnija i dinamičnija migracija je uočljiva u Unsko-sanskom kantonu na sjeverozapadu BiH, u gradovima duž granice sa Hrvatskom. Veliki broj migranata koji su ostali u zemlji, nedovoljan broj skloništa i surovi zimski uvjeti, predstavljaju ozbiljan izazov za malu zemlju sa ograničenim smještajnim i financijskim kapacitetima. Oko 5.000 migranata, koji trenutno borave u BiH, izloženi su višestrukim socijalnim rizicima. Teško ostvaruju pristup pitkoj vodi, hrani i osnovnoj zdravstvenoj zaštiti.
Na osnovu potreba koje je identificirala Ambasada Švicarske u BiH, vlada Švicarske sa 440.000 švicarskih franaka podržava više humanitarnih projekata usmjerenih na migrante, kao i na lokalno stanovništvo. Projekte financira Odjel za humanitarnu pomoć Švicarske agencije za razvoj i saradnju (SDC) i Državni sekretarijat za migracije (SEM).
Ujedinjene nacije koordiniraju akcije međunarodne zajednice. Pored toga, uz financijsku podršku Švicarske, Crveni krst Federacije BiH i NVO Pomozi.ba osiguravaju hranu, odjeću i druge potrepštine migrantima koji žive u prihvatnim centrima, i – u vrlo teškim uvjetima – u napuštenim objektima, šatorima ili javnim prostorima.
Više od 400 porodica smještenih u Hotelu Sedra u naselju Ostrožac na Uni, i 113 lokalnih stanovnika nemaju pristup čistoj pitkoj vodi. Projekt koji provodi Una Consulting i grad Cazin ima za cilj smanjiti zdravstvene rizike koji su vezani za vodu i osigurati pristup pitkoj vodi kako za migrante, kao i za lokalno stanovništvo.
Velika većina migranata nema pravo na usluge primarne zdravstvene zaštite. Švicarska podrška UNHCR-u doprinosi da 1.000 migranata ostvari pristup adekvatnoj zdravstvenoj zaštiti preko lokalnih zdravstvenih institucija. Osigurana medicinska oprema i lijekovi će unaprijediti zdravstveno stanje migranata i smanjiti rizik mogućeg širenja bolesti.
Podatke o švicarskoj reakciji na migracionu krizu u BiH možete naći ovdje (PDF, 1.0 MB).
